U ovoj rubrici istaknute su osnovne karakteristike gospodarstva Republike Hrvatske, kao i informacije o tržištu. Od osnovnih obilježja hrvatskog gospodarstva navedene su industrija, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i proizvodnja hrane, pića i duhana, turizam, graditeljstvo, promet i komunikacije, te trgovina. Opisujući temeljne makroekonomske pokazatelje poseban osvrt dat je na bruto domaći proizvod, platnu bilancu, inflaciju, devizne pričuve, inozemni dug, nezaposlenost, kreditni rejting te robnu razmjenu sa svijetom. U okviru primarnih ciljeva gospodarske politike Vlade RH posebno mjesto zauzimaju strana ulaganja koja imaju veliku važnost za budući razvitak zemlje i daljnje restrukturiranje i modernizaciju gospodarstva. U tom kontekstu, opisana su područja investicijskog okruženja, zakonski okviri ulaganja te ulagačke mogućnosti u hrvatsko gospodarstvo. Hrvatska se ubraja u skupinu država s malim i otvorenim gospodarstvom, koje je uvelike povezano s drugim inozemnim tržištima. Prioritet hrvatske gospodarske politike je nastavak izgradnje stabilnog i snažnog tržišno orijentiranoga gospodarstva, konkurentnog na svjetskom tržištu, stalno jačanje makroekonomske stabilnosti i nastavak strukturnih reformi u svrhu osiguranja stabilnog i održivoga gospodarskog razvitka, povećanja proizvodnje, posebice uvoza i povećanja zaposlenosti. Naglasak je posebno stavljen na stvaranje povoljnog poslovnog okruženja usklađenog s poslovnim okruženjem koje prevladava u Europskoj uniji, daljnji razvitak instituta tržišne ekonomije, poticanje privatnih ulaganja, promociju međunarodne konkurentnosti te poduzetničkih i tržišnih sloboda. U svrhu jačanja poduzetništva tijekom 2005. pokrenut je servis HITRO.HR s ciljem pojednostavnjenja administrativne procedure, a od siječnja 2006. pokrenuta je usluga e-PDV, kojom korisnici u sustavu PDV-a prijavu poreza na dodanu vrijednost mogu podnijeti elektroničkim putem. Također, Vlada provodi program e-Hrvatska kojim namjerava informatizirati ukupni hrvatski obrazovni sustav, a planira se i on-line pristup zdravstvenim uslugama, što bi omogućilo pružanje kvalitetne medicinske pomoći. Do 2007. godine planira se uspostavljanje i umrežavanje sustava, koji će putem interneta omogućiti korištenje usluga javne uprave, zdravstva, školstva i pravosuđa. Tijekom 2006. godine pokrenuta je inicijativa sa znanstvenom zajednicom u Hrvatskoj kako bi se unaprijedila suradnja gospodarstva i znanosti. Potaknuto je, također, stvaranje uvjeta za održavanje visokih stopa gospodarskog rasta, posebno kroz povećanje konkurentnosti i fleksibilnosti tržišta, što će pridonijeti rješavanju pitanja nezaposlenosti. Povećanjem proizvodnje i izvoza, kroz stimuliranje izvoznih aktivnosti, restrukturiranje velikih hrvatskih tvrtki u državnom vlasništvu i povećanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda na svjetskim tržištima, utjecat će se na pozitivno rješavanje vanjskog duga i deficita platne bilance. Temeljni gospodarski ciljevi su jačanje izvoza, uvođenje standarda kvalitete, udovoljavanje ekološkim zahtjevima i postizanje troškovne učinkovitosti. Raznolikost klime, reljefa i tla omogućuje širok poljoprivredni proizvodni asortiman, dok niska razina onečišćenja pogoduje razvoju ekološke proizvodnje. Hrvatska, kao jedno od značajnijih turističkih odredišta na Mediteranu, ima dugu turističku tradiciju i velike razvojne mogućnosti. Posljednjih godina Hrvatsku svrstavaju među turistička odredišta u Europi s najbržim stopama rasta. Trend restrukturiranja građevinske djelatnosti u Hrvatskoj, aktualan posljednjih godina, u skladu je s modernim europskim trendovima, gdje se male i srednje tvrtke lakše prilagođuju suvremenim zahtjevima tržišta. Povoljan geografski položaj omogućuje razvijanje prometne infrastrukture i prometnih djelatnosti kao jednog od važnijih čimbenika sveukupnoga gospodarskog i društvenog razvitka zemlje. Jedan od primarnih ciljeva gospodarske politike Vlade RH je stvaranje poticajnog poslovnog okruženja, usklađenog sa standardima koji prevladavaju u EU-u i zemljama razvijenog tržišnoga gospodarstva. Svoju opredijeljenost reformi nacionalnog gospodarstva, s ciljem povećanja privlačnosti Hrvatske stranim ulagačima, Vlada nastoji ostvariti jednako na domaćem, kao i na međunarodnom planu. Pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva djeluje Uprava za poticanje ulaganja i izvoz, mjerodavna za primjenu Zakona o poticanju ulaganja, odnosno za davanje poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica kako domaćim, tako i inozemnim investitorima. Od 2002. godine djeluje Agencija za promicanje izvoza i ulaganje, čije su osnovne aktivnosti usmjerene na proaktivno traženje, informiranje, privlačenje i realizaciju kvalificiranih ulagačkih projekata koji uključuju proizvodnju roba i usluga visoke dodane vrijednosti namijenjene izvozu, te onih projekata koji će generirati nova radna mjesta. Za uspješno hrvatsko gospodarstvo, veći rast BDP-a, viši životni standard te više zaposlenih potrebna je usmjerenost k izvozu. U tom smislu je u siječnju 2007. godine predstavljena Hrvatska izvozna ofenziva (HIO) kao projekt koji je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva radilo u suradnji s udrugom "Hrvatski izvoznici", Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak. Glavni ciljevi strategije usmjereni su rješavanju ključnih problema za rast izvoza, kao što su premali kapaciteti, usitnjenost proizvodnje te nedovoljna konkurentnost. Posebno značenje strategiji daje osnivanje šest klastera za izvoz, i to: vode, male brodogradnje, tekstila i odjeće, ICT-rješenja, drva i namještaja te marikulture i hrvatske ribe. Može se očekivati da će započeti pregovori s EU-om pridonijeti većem dotoku stranog kapitala, posebice u greenfield investicijske projekte, koji bi trebali u konačnici povećati gospodarski rast te globalnu konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. Na međunarodnom planu najznačajnije postignuće ostvareno je 4. listopada 2005. godine otvaranjem pregovora o ulasku Hrvatske u EU, nakon pozitivne odluke Vijeća ministara EU-a. Trenutačno traje proces analitičkog pregleda i ocjene usklađenosti zakonodavstva Hrvatske sa zakonima Unije. Hrvatska, također, kao članica WTO-a aktivno usklađuje svoju legislativu s WTO-ovim standardima, potpisnica je Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om, koji je stupio na snagu 2005. godine. Opširnije informacije možete čitati na hgd.mvpei.hr